Autoimune bolesti i odabir “imunoboostera”
.jpg?id=8434)
Autoimune bolesti predstavljaju skupinu bolesti koje se značajno razlikuju po simptomima i mehanizmu nastanka, ali zajednički im je autoimuni proces koji je često svojevrsni “trigger” početka bolesti. Autoimunost podrazumijeva reakciju imunosnog sustava na vlastite stanice, tkiva i organe koja vodi do štetne i pretjerane upale, a koja u konačnosti to tkivo oštećuje i čini manje funkcionalnim. Stoga, intuitivna je pretpostavka da bi dodatci prehrani koji aktiviraju imunosni sustav, mogli aktivirati i autoimuni proces i upalu te pogoršanje postojeće autoimune bolesti. Neke od autoimunih bolesti su reumatoidni artritis, Hashimotova bolest štitnjače, multipla skleroza, psorijaza, upalne bolesti crijeva itd.
Sigurni dodatci prehrani za osobe s autoimunim bolestima
Vitamin D je vitamin topljiv u mastima koji osim što je bitan za održavanje ravnoteže u izgradnji i razgradnji kosti te metabolizmu kalcija i fosfata, ima i brojne povoljne učinke na imunosni sustav tako što aktivacijom brojnih gena i imunosnih stanica potiče aktivnost imunosnog sustava. Također, pronađena je povezanost brojnih bolesti (uključujući i autoimune bolesti) i manjka vitamina D. Pacijentima koji boluju od autoimunih bolesti svakako se savjetuje uzimanje dodataka prehrani s vitaminom D, uz savjetovanje s liječnikom i ljekarnikom o specifičnim dozama. Stoga, vitamin D mogu koristiti i u svrhu jačanja imunosnog sustava u sezoni respiratornih infekcija bez rizika od pogoršanja postojeće bolesti.
Dodatci prehrani koji sadrže kompleks vitamina i minerala, uglavnom u dozama do preporučenog dnevnog unosa, služe kao pomoć kada kroz prehranu ne zadovoljavamo potrebe za tim mikronutrijentima. Svakako, uvijek je osnovna preporuka za održavanje funkcionalnog imunosnog sustava hraniti se raznoliko, s visokim unosom voća i povrća. Upravo takva prehrana omogućuje nam unos vitamina i minerala koji su nužni za održavanje obrambene funkcije našeg imunosnog sustava. Multivitaminski dodatci prehrani su sigurni za primjenu u ljudi oboljelih od autoimunih bolesti, a neke od sastavnica su i korisne ne samo u jačanju imunosnog sustava, već i djeluju povoljno na simptome autoimune bolesti. Primjer takvih su cink, vitamini B kompleksa i vitamin D.
Laktoferin je glikoprotein koji je prisutan u majčinom mlijeku, a otpušta se i na mjestu upale za vrijeme reakcije organizma protiv štetnog mikroorganizma. Laktoferin je također imunomodulator, koji može djelovati štetno direktno na mikroorganizme, ali i aktivirati, odnosno utišati upalu ovisno o potrebi. Na tragu toga su i klinička istraživanja na ljudima koja su pokazala kako laktoferin smanjuje učestalost respiratornih infekcija. Laktoferin se smatra sigurnim za primjenu u ljudi oboljelih od autoimunih bolesti, a neka istraživanja na životinjama pokazuju i povoljan učinak na same autoimune bolesti.
Potreban je oprez...
Beta-glukani su podrijetlom iz gljiva i kvasaca gdje čine dio stanične stijenke, a strukturno su to polisahadi D-glukoze povezane beta-1-3- i beta-1-6- glikozidnim vezama. Upravo ta vrsta povezivanja glukoze uvjetuje njihov učinak. Danas su beta-glukani jedni od najčešće korištenih dodataka prehrani za stimuliranje imunosnog sustava, a njihov mehanizam temelji se, među ostalim, na aktivaciji fagocita odnosno prve linije stanične obrane od štetnih mikroorganizama i posljedičnoj aktivaciji upale. Jasno je kako postoji teoretska mogućnost da njihova primjena uzrokuje pogoršanje autoimunih bolesti. Međutim, bitno je naglasiti kako beta-glukani imaju imunomodulatorno djelovanje, a ne isključivo imunostimulatorno, što znači da reguliraju imunosni sustav ovisno o potrebama organizma. Na tragu toga su i studije na životinjama koje su pokazale povoljno djelovanje beta-glukana na autoimune bolesti koje proizlazi iz njihovog imunomodulatornog djelovanja. Beta-glukane ne treba potpuno odbaciti kao opciju za jačanje imuniteta kod osoba koje boluju od autoimunih bolesti, ali ih treba primjenjivati uz oprez dok ne budu dostupni detaljniji podatci o njihovom učinku u toj skupini ljudi.
Echinacea, od kojih je trenutno najčešće korištena Echinacea purpurea, je ljekovita biljka koja je uz beta-glukane “zvijezda” razdoblja virusnih infekcija dišnog sustava. Iako njezin mehanizam još nije sasvim utvrđen, smatra se da djeluje imunomodulatorno tako što aktivira stanice urođenog imunosnog sustava (fagocite) te obrambene mehanizme organizma, pri čemu u određenim okolnostima može potaknuti upalu, a u određenim uvjetima smanjiti kako bi se održala obrana bez štete po organizam. Postoje zapisi slučajeva gdje je primjena Echinacee potaknula pogoršanje kožnih autoimunih bolesti, te se stoga i dalje ne preporuča njezina primjena u ljudi oboljelih od autoimunih bolesti, iako su potrebna daljnja klinička istraživanja kako bi bolje poznavali njezin učinak.
Spirulina je zeleno – plava alga, odnosno cijanobakterija, koja je bogata proteinima, vitaminima, mineralima te spojevima kao što su tokoferol i fenolna kiselina. Uz nju se povezuju brojni povoljni učinci na organizam, kao što je snižavanje razine kolesterola što je dokazano i u nekoliko kliničkih istraživanja. Njezin učinak na jačanje imunosnog sustava još nije potvrđen istraživanjima na ljudima, ali se smatra kako ima imunostimulatorni i antivirusni učinak. Međutim, postoje zapisi slučajeva u literaturi gdje je uzrokovala pogoršanje postojećih autoimunih kožnih bolesti te ju se savjetuje izbjegavati toj skupini ljudi.
Za kraj, bitno je naglasiti kako dodatci prehrani moraju služiti baš kao dodatak – raznolikoj prehrani, snu i fizičkoj aktivnosti, te ćemo na taj način najbolje pomoći našem imunosnom sustavu u borbi protiv dišnih infekcija. O odabiru odgovarajućeg dodatka prehrani s obzirom na vaše specifično stanje uvijek je preporučljivo savjetovati se s vašim ljekarnikom ili liječnikom.
Anđela Begonja, mag. pharm.
LITERATURA
1. Lee, A. N., & Werth, V. P. (2004). Activation of autoimmunity following use of immunostimulatory herbal supplements. Archives of Dermatology, 140(6).
2. Bax, C. E., Chakka, S., Concha, J. S. S., Zeidi, M., & Werth, V. P. (2021). The effects of immunostimulatory herbal supplements on autoimmune skin diseases. Journal of the American Academy of Dermatology, 84(4), 1051–1058.
3. Hagert, C., Sareila, O., Rosendahl, S., & Holmdahl, R. (2022). Variants of beta-glucan polysaccharides downregulate autoimmune inflammation. Communications Biology, 5(1).
4. Van Steenwijk, H. P., Bast, A., & De Boer, A. (2021). Immunomodulating effects of fungal Beta-Glucans: From traditional use to medicine. Nutrients, 13(4), 1333.
5. Manayi, A., Vazirian, M., & Saeidnia, S. (2015). Echinacea purpurea: Pharmacology, phytochemistry and analysis methods. Pharmacognosy Reviews, 9(17), 63.
6. Yang, C., Leung, P. S., Adamopoulos, I. E., & Gershwin, M. E. (2013). The Implication of Vitamin D and Autoimmunity: a Comprehensive Review. Clinical Reviews in Allergy & Immunology, 45(2), 217–226.
7. Fantacone, M. L., Lowry, M. B., Uesugi, S. L., Michels, A. J., Choi, J., Leonard, S. W., Gombart, S. K., Gombart, J. S., Bobe, G., & Gombart, A. F. (2020). The effect of a multivitamin and mineral supplement on immune function in healthy older adults: a Double-Blind, Randomized, Controlled trial. Nutrients, 12(8), 2447.
8. Karkos, P. D., Leong, S., Karkos, C. D., Sivaji, N., & Assimakopoulos, D. (2011). Spirulinain Clinical Practice: Evidence-Based Human Applications. Evidence-based Complementary and Alternative Medicine, 2011, 1–4.
9. Yanagisawa, S., Nagasaki, K., Chea, C., Ando, T., Ayuningtyas, N. F., Inubushi, T., Ishikado, A., Imanaka, H., Sugiyama, E., Takahashi, I., Miyauchi, M., & Takata, T. (2022). Oral administration of bovine lactoferrin suppresses the progression of rheumatoid arthritis in an SKG mouse model. PLOS ONE, 17(2), e0263254.
10. Ohradanova‐Repic, A., Praženicová, R., Gebetsberger, L., Moskalets, T., Škrabana, R., Cehlár, O., Tajti, G., Stockinger, H., & Leksa, V. (2023). Time to kill and Time to heal: The multifaceted role of lactoferrin and lactoferricin in host defense. Pharmaceutics, 15(4), 1056.
